Napredak prema postizanju potpunog funkcionalnog oporavka u depresiji i povratak načinu života prije depresije

Glavni prioritet pojedinaca s velikim depresivnim poremećajem jest mogućnost funkcioniranja na njima uobičajenoj razini kako u poslu, tako i u društvenom životu i slobodnim aktivnostima, obiteljskom životu i kućanskim dužnostima te međuljudskim odnosima.¹

U svrhu postizanja takvog funkcionalnog prioriteta pacijenata, primarni terapijski cilj kod velikog depresivnog poremećaja mora biti potpuni funkcionalni oporavak², tvrdi Roger McIntyre, profesor psihijatrije i farmakologije na Sveučilištu u Torontu i voditelj Odjela za psihofarmakologiju poremećaja raspoloženja, Sveučilišna zdravstvena mreža, Toronto, Kanada.

Više kognitivnih domena, uključujući pažnju, pamćenje, brzinu obrade i izvršnu funkciju povezano je s funkcionalnim oštećenjem;³ a gotovo 90 % pacijenata s velikim depresivnim poremećajem prijavljuje umjereno, teško ili vrlo teško funkcionalno oštećenje.⁴,⁵ Međutim, čak i kada se uklone ostali simptomi depresije, pojedinci s velikim depresivnim poremećajem nastavljaju pokazivati narušenu izvršnu funkciju, pamćenje i pažnju.⁶

Da bi se postigao potpuni funkcionalni oporavak, od ključne je važnosti prepoznati i liječiti kognitivne simptome velikog depresivnog poremećaja

Da bi se postigao potpuni funkcionalni oporavak, od ključne je važnosti prepoznati i liječiti kognitivne simptome velikog depresivnog poremećaja, rekao je profesor McIntyre. Napomenuo je da američke smjernice Medicaida za veliki depresivni poremećaj sada preporučuju procjenu kognicije, kao i funkcionalnog ishoda.

Profesor McIntyre istaknuo je istraživanje koje pokazuje da se varijabilnost u oštećenju na radnom mjestu više odnosi na kognitivne simptome nego na ukupnu ozbiljnost depresije⁷, kao i da je funkcioniranje na radnom mjestu posredovano raspoloženjem i kognitivnim simptomima kod odraslih s dijabetesom.⁸

Varijabilnost u oštećenju na radnom mjestu više se odnosi na kognitivne simptome nego na ukupnu ozbiljnost depresije

Utjecaj depresije na funkcioniranje na radnom mjestu spomenuo je i John Harrison, izvanredni profesor u Centru za Alzheimerovu bolest, Medicinski centar Sveučilišta VU u Amsterdamu, Nizozemska. Citirao je istraživanje koje pokazuje da na veliki ekonomski teret velikog depresivnog poremećaja uglavnom utječu gubitci produktivnosti na radnom mjestu⁹ koji se pripisuju izostajanju s posla ili smanjenoj produktivnosti.¹⁰

Standardnim ljestvicama za depresiju ne procjenjuju se sve kognitivne domene

Unatoč važnosti prepoznavanja i liječenja kognitivnih simptoma u svrhu postizanja potpunog funkcionalnog oporavka za pacijente s velikim depresivnim poremećajem, standardnim ljestvicama za depresiju ne ocjenjuju se sve kognitivne domene. Takve ljestvice uključuju Hamiltonovu ocjensku ljestvicu za depresiju (HAM-D), Montgomery-Åsbergovu ocjensku ljestvicu za depresiju (MADRS), Beckov inventar depresije i Upitnik o zdravlju pacijenata.

Standardnim ljestvicama za depresiju ne ocjenjuju se sve kognitivne domene

U svom se izlaganju profesor Harrison usredotočio na to kako najbolje prepoznati i izmjeriti kognitivno oštećenje. Iako je na raspolaganju mnogo mogućnosti, objasnio je da je sveobuhvatno kognitivno ispitivanje ograničeno dostupnošću, troškovima, vremenom primjene i potrebom za specijalističkim tumačenjem rezultata. Subjektivne kognitivne ljestvice praktična su alternativa za kliničke opcije, ali postoji ograničena povezanost između subjektivnih i objektivnih mjera kognicije.¹¹ Povrh toga, kod pojedinca može doći do smanjenja kognitivnih sposobnosti bez prelaska granice „normalnog” raspona kognitivnog funkcioniranja.¹²

Uobičajeni, istaknuti karakteristični kognitivni deficiti kod velikog depresivnog poremećaja utječu na radno pamćenje, izvršnu funkciju, epizodno pamćenje i brzinu obrade¹³

Stoga je nedavno razvijen i validiran¹⁴ alat THINC-it® kako bi se zadovoljila potreba za sveobuhvatnim i pouzdanim alatom za procjenu, praćenje i liječenje kognitivnog funkcioniranja u velikom depresivnom poremećaju. To je prvi slobodno dostupan, samoupravljajući, računalni alat za probir kojim se procjenjuje kognicija u velikom depresivnom poremećaju.¹⁵

Profesor Harrison pokazao je kako se služiti alatom THINC-it® radi prepoznavanja i mjerenja kognitivnih deficita pomoću pet gamificiranih i kompjutoriziranih testova:

1. Upitnik o opaženim deficitima za depresiju – verzija s pet stavki (PDQ-D5), upitnik o vlastitom izvještavanju o kogniciji;
2. test “Promatrač” za mjerenje brzine reakcije kojim se ispituje pažnja;
3. “Provjera simbola” kojom se ispituje radno pamćenje;
4. kodni test “Dešifrant” kojim se mjeri pažnja i izvršna funkcija;
5. test “Putevi” kojim se mjeri izvršna funkcija.

Sveobuhvatni tretman depresije vjerojatno će zahtijevati kombinaciju farmakoloških terapija s drugim pristupima rješavanju svih emocionalnih i kognitivnih aspekata

Krajnji cilj liječenja velikog depresivnog poremećaja je postizanje potpunog funkcionalnog oporavka

Bernhard Baune, profesor i voditelj Katedre za psihijatriju na Sveučilištu u Adelaideu, Adelaide, Australija, istraživao je nefarmakološke i farmakološke pristupe liječenju velikog depresivnog poremećaja, s krajnjim ciljem postizanja punog funkcionalnog oporavka. Opisao je kako opservacijske studije pružaju stvarne dokaze o utjecaju kognitivnih simptoma u praksi i potvrđuju važnost kognitivnih simptoma kao cilja liječenja velikog depresivnog poremećaja radi poboljšanja svakodnevne funkcije i sveukupnih ishoda.

Kada se kognitivni simptomi prepoznaju na odgovarajući način u praksi, mogu se liječiti učinkovito, čime se pacijentima omogućuje cjelovitiji funkcionalni oporavak i posljedično poboljšava njihova cjelokupna kvaliteta života.

Ovaj satelitski simpozij pod pokroviteljstvom tvrtke Lundbeck predstavljen je na kongresu Europskog psihijatrijskog društva 2018. godine.