Funkcionalni oporavak u depresiji: činimo li ispravnu stvar u liječenju depresije?

Kognitivni oporavak važan je za funkcionalni oporavak

Funkcionalni oporavak u VDP-u olakšava psihosocijalno i radno funkcioniranje, objasnila je Yanling He, profesorica psihijatrije iz Šangaja, Kina. Strategije liječenja stoga se trebaju usmjeriti kognitivnim simptomima, kako bi se poboljšali simptomi vezani uz funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Profesorica He istaknula je studiju koja pokazuje da je 52% od 164 pacijenta s VDP-om izvijestilo kako kognitivne poteškoće ozbiljno ometaju njihovo profesionalno funkcioniranje.¹ Kognitivni deficiti izvršnih funkcija, pamćenja te pažnje i dalje zaostaju iako je depresija liječena², dodala je.

Gotovo 70% bolesnika s VDP-om ima ozbiljno funkcionalno oštećenje

Profesorica He također je predstavila studiju o 1051 osobi s VDP-om, zaposlenoj na puno radno vrijeme, a koja je pokazala značajnu povezanost između povećanja intenziteta simptoma depresije i pogoršanja opaženog kognitivnog funkcioniranja na temelju PDQ rezultata (p <0,0001).³

Pored toga, pokazalo se da subjektivne mjere kognitivnih simptoma bolje objašnjavaju varijabilnost učinkovitosti na radnom mjestu od same težine VDP-a, rekla je.⁴

Funkcionalno oštećenje zaostaje usprkos liječenju

U trenutku postavljanja dijagnoze, gotovo 70% pacijenata s VDP-om ima ozbiljno funkcionalno oštećenje,⁵ rekao je Bernhard Baune, profesor psihijatrije iz Melbourna, Australija; i nakon liječenja mnogi pacijenti nastavljaju doživljavati funkcionalno oštećenje u radu⁶, ali i u svom društvenom životu.⁷ Poboljšanje funkcionalnih ishoda stoga je prioritet liječenja.

Mnogi pacijenti i dalje nastavljaju doživljavati funkcionalno oštećenje usprkos liječenju

Negativni utjecaj akutnog VDP-a na psihosocijalni funkcionalni ishod posredovan je izvršnim i prostorno-kognitivnim funkcijama⁸, dodao je profesor Baune. U studiji Kognitivne funkcije i raspoloženje, provedenoj u Adelaideu, izvršne funkcije bile su najjači neovisni prediktori psihosocijalnih ishoda remitiranih pacijenata.⁹

Liječnici često zanemaruju važnost kognitivnih simptoma

Očekivanja liječnika često ne odgovaraju očekivanjima pacijenata u liječenje depresije. Profesor Baune opisao je internetsko istraživanje koje je uključilo 650 psihijatara, 366 liječnika primarne zdravstvene zaštite, 30 neurologa i 2008 bolesnika s VDP-om iz Brazila, Kanade, Meksika, Južne Koreje, SAD-a, Francuske, Italije i Španjolske.

Liječnici i pacijenti nemaju ista očekivanja od liječenja

Istraživanje je pokazalo da su, u usporedbi s odgovorima pacijenata, liječnici dali nižu ocjenu važnosti liječenja tjelesnih i kognitivnih simptoma, a najveća razlika bila je kod kognitivnih simptoma tijekom akutne faze VDP-a.¹⁰

Postavljamo li prava pitanja pacijentima s depresijom?

Većina psihijatara ne mjeri ishode tijekom liječenja pacijenata s depresijom, rekao je Koen Demyttenaere, profesor psihijatrije na Sveučilišnom psihijatrijskom centru KU Leuven, Belgija. Kada mjerimo ishod, mjerimo li ono što je pacijentima važno? Na primjer, u studiji koju je opisao profesor Baune, 55% od 274 pacijenta koji su postigli rezultat ≤7 na Hamiltonovoj ljestvici depresije (HAM-D17) - koja nije dizajnirana za mjerenje kognitivnih simptoma - nije smatralo da su u remisiji bolesti.¹¹

Koje bi ljestvice trebali koristiti? I trebaju li biti subjektivne ili objektivne?

Profesor Demyttenaere razmatrao je potrebu mjerenja ishoda pomoću ljestvica za procjenjivanje kognitivne funkcije, uključujući:

• Upitnik o percipiranom deficitu - 20 čestica ili 5 čestica (PDQ-20 ili PDQ-5), što je subjektivni upitnik kojeg ispunjava pacijent
• Test zamjene simbola brojevima (DSST)
• THINC-it

I DSST i THINC pružaju objektivnu procjenu sva četiri područja kognitivne funkcije - izvršne funkcije, psihomotorne brzine, pažnje i pamćenja.

Ako ne postavljamo prava pitanja, što možemo učiniti bolje i kako možemo postići funkcionalni oporavak?

Oporavak od VDP-a trebao bi uključivati i simptomatski i funkcionalni oporavak, te uključivati zajedničko odlučivanje, rekao je prof. Baune. Ciljevi liječenja ovise o:

• fazi bolesti - potrebno je obuhvatiti sve tri domene simptoma (raspoloženje, tjelesnu i kognitivnu domenu) u svim fazama (akutnoj, post-akutnoj i u remisiji).
• individualne potrebe pacijenta

Mark Opler, izvanredni profesor psihijatrije u New Yorku, SAD, složio se i zalagao se za zajednički pristup odlučivanju koji:

• prepoznaje heterogenost VDP-a i bolesnika s VDP-om
• omogućuje individualizaciju ciljeva liječenja uključivanjem pacijenata u odluke

Zajedničko donošenje odluka, postavljanje ciljeva i mjerenje ishoda olakšavaju postizanje funkcionalnog oporavka

Prof. Opler opisao je pristup postizanju cilja i objasnio prilagođavanje ovog pristupa depresiji s velikim uspjehom, pri čemu se prati napredak dok pacijenti rade na postizanju specifičnih ciljeva identificiranih kao dio plana liječenja. Ciljevi za različite domene VDP-a - psihološku, motivacijsku, emocionalnu, tjelesnu i kognitivnu - ostvaruju se kroz zajedničku raspravu o pacijentovom iskustvu VDP-a i srodnim simptomima, te utjecaju tih iskustava na njihov život.

Tada je važno izmjeriti rezultate bitne pacijentima pomoću odgovarajućih ljestvica koje uključuju sve domene simptoma i funkcionalnu učinkovitost.

Edukativnu financijsku podršku za ovaj simpozij omogućio je H. Lundbeck A/S

Takeda Pharmaceuticals i H. Lundbeck A / S sponzorirali su i osmislili Studiju postizanja cilja (eng. Goal Attainment Study) i prilagodili Ljestvicu postizanja cilja za depresiju (eng. Goal Attainment Scale for Depression, GAS). U ovom je kliničkom istraživanje prvi put korišten GAS za depresiju, kako bi se izmjerili ishodi liječenja značajni pacijentima. Ako želite naučiti više, kliknite na link kako biste pogledali predstavljanje GAS za depresiju od strane profesora Marka Oplera.