Naglašavanje nezadovoljenih potreba u svezi kognitivnih disfunkcija u shizofreniji

Oslabljene kognitivne sposobnosti imaju negativan učinak na funkcioniranje

Oslabljene kognitivne sposobnosti koje se pojavljuju u shizofreniji imaju negativan učinak na funkcioniranje i kvalitetu života te predstavljaju svojevrsnu nevidljivu prepreku oporavku i glavni su pokazatelj ukupnih troškova zdravstvene i socijalne skrbi². Usprkos tim posljedicama po funkcioniranje i društvo, bolesnicima i njihovim liječnicima i dalje su potrebne djelotvorne intervencije; o toj se važnoj temi raspravljalo na kongresu EPA 2020.

Strategije liječenja

Gabriele Sachs (Medicinski fakultet u Beču, Austrija) objasnila je način na koji je socijalna kognicija djelomični posrednik između neurokognicije i funkcionalnog ishoda te je prikazala razmjere pogođenosti iste već u ranim fazama razvoja shizofrenije. Strategijama liječenja neophodno je obuhvatiti i neurokogniciju i socijalnu kogniciju.

Antonia Vita (Sveučilište u Bresciji, Italija) ukazala je kako učinak antipsihotika na kognitivne funkcije i dalje nije u zadovoljavajućoj mjeri poznat; neka su ispitivanja pokazala kako isti poboljšavaju kognitivne funkcije, dok se u drugima utvrdilo suprotno³. Zbog izostanka djelotvornih farmakoloških intervencija za liječenje kognitivnih sposobnosti interes je usmjeren prema kognitivnoj remedijaciji.

Uloga kognitivne remedijacije

Pri kognitivnoj remedijaciji upotrebljavaju se načela učenja kojima se ciljano djeluje na kognitivni deficit. Til Wykes (King’s College, London, Ujedinjena Kraljevina) predstavila je aktualan sažetak 28 meta-analiza u području kognitivne remedijacije i shizofrenije provedenih od 2014. godine; u 25 analiza utvrđeno je značajno poboljšanje kognitivnih sposobnosti i/ili funkcioniranja, a u njih 20 došlo je do ublažavanja simptoma.

Osim bolesnika koji pate od kronične shizofrenije, Merete Nordentoft (Sveučilište u Kopenhagenu, Danska) govorila je o koristi kognitivne remedijacije kod bolesnika koji su iskusili prvu psihotičnu epizodu⁴ te proučavanju njezine primjene kod bolesnika s iznimno visokim rizikom od shizofrenije⁵.

Od poboljšanja kognitivnih sposobnosti do funkcionalnih ishoda

Cilj nije samo poboljšanje uratka bolesnika na testu kognitivnih sposobnosti, već i poboljšanje njihovih funkcionalnih ishoda

Cilj nije samo poboljšanje uratka bolesnika na testu kognitivnih sposobnosti, već i poboljšanje njihovih funkcionalnih ishoda, kao što su samostalnost, životne vještine i zadovoljavajući odnosi. Nedavno provedenom meta-analizom utvrđeno je kako su kognitivnom remedijacijom bolesnicima koji pate od shizofrenije osim kognitivnih i kliničkih ishoda poboljšani i funkcionalni ishodi⁶.

Pojedine sastavnice kognicije mjerene u ranijim ispitivanjima samo su djelomično razjasnile učinak kognitivne remedijacije na funkcionalne ishode⁷, a Til Wykes iznijela je tezu kako je upravo metakognicija karika koja nedostaje⁸.

Upotreba metakognicije u terapiji

Važnost uloge terapeuta u procesu poticanja promjena metakognitivnih funkcija.

Nedavno uspostavljena stručna radna skupina izradila je stručno izvješće i smjernice o kognitivnoj remedijaciji u liječenju shizofrenije⁹ u kojima je utvrdila četiri temeljne tehnike  koje obuhvaćaju metakogniciju:

• uključivanje u terapiju koju provodi stručni terapeut
• vježbe kognitivnih sposobnosti
• postupci razvoja strategija za rješavanje problema
• postupci olakšavanja prijelaza na funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Wykes i kolege razvili su program „CIRCuiTS” u koji je u proces kognitivne remedijacije integrirana metakognitivna podrška¹⁰, što je dovelo do postupnog poboljšanja metakognitivnih funkcija¹¹. Ovaj pristup obuhvaća postavljanje ciljeva, usvajanje novog pristupa zadacima i razmatranje vlastitog misaonog procesa, što se zatim može integrirati u svakodnevicu. Istaknula je važnost uloge terapeuta u procesu poticanja promjena metakognicije⁶.