Prioriteti i sklonosti osoba sa shizofrenijom: potreba za novim fokusom

Kada se pacijente sa shizofrenijom pitalo o njihovim prioritetima u postizanju uspješnog ishoda, 80% ih je navelo mogućnost jasnog razmišljanja kao izuzetno važan ishod. Nakon toga je očekivano uslijedilo minimiziranje simptoma i uključivanje u društvene aktivnosti. Neželjene nuspojave liječenja, uključujući debljanje i seksualne probleme, bile su relativno nisko rangirane na popisu, što je pomalo iznenađujuće otkriće, rekao je John Bridges (Sveučilište Johns Hopkins, Baltimore, SAD). To ukazuje da bi neodgovarajuće pridržavanje liječenja prije moglo biti uzrokovano nedostatkom usredotočenosti na poboljšanje razmišljanja i minimiziranje simptoma nego što ima veze s problemima podnošljivosti.

Osobe sa shizofrenijom sposobne su izraziti svoje prioritete i raspravljati o kompromisima između ishoda

Neusklađeni stav

U istraživanju profesora Bridgesa utvrđen je popis prioriteta koje liječnici podcjenjuju u usporedbi s pacijentima. Takvi prioriteti uključuju poboljšano zadovoljstvo, neovisnost, fizičko zdravlje, svakodnevne životne aktivnosti i radnu sposobnost. Mnogi od njih su konkretni ishodi i odnose se na funkciju.

Prioriteti koje liječnici precjenjuju u odnosu na pacijente uključuju smanjene psihotične simptome, poboljšano samopouzdanje, poboljšanu sposobnost za komunikaciju i osjećaje te smanjeno nepovjerenje i neprijateljstvo. Do neke su mjere to tipični ishodi, objasnio je John Bridges.

Prioriteti pacijenata mogu poslužiti za usmjeravanje izrade kliničkog ispitivanja i obavještavanje o regulatornim odlukama

Nedostatak suglasnosti između pacijenata i njihovih liječnika prilikom postavljanja ciljeva može dovesti do neodgovarajućeg pridržavanja terapije. S druge strane, liječnici koji uspješno povezuju potencijalni utjecaj terapije lijekovima s ishodima koje njihovi pacijenti posebno cijene mogu postići bolje razine pridržavanja terapije. To je također dio dobrog upravljanja prilagođenog pacijentu.

Razvoj lijekova usmjeren na pacijenta

Danas se smatra da je kod donošenja odluka o liječenju i razumijevanja reakcije pacijenata sa shizofrenijom sve važnije sustavno slušati stavove pacijenata. Zajedničko odlučivanje može pomoći u postizanju zadovoljavajućih ishoda.

Međutim, ovaj bi pristup mogao biti od koristi i u širem kontekstu - pri odabiru krajnjih točaka u kliničkim ispitivanjima, prilikom donošenja regulatornih odluka i u razvoju novih načina liječenja. Primjerice, sve se više prihvaća ideja razvoja lijekova usmjerenog na pacijenta.

Osobe sa shizofrenijom sposobne su izraziti svoje prioritete i raspravljati o kompromisima između ishoda, a ti se stavovi mogu iznijeti putem metodologije iskazanih sklonosti. One također imaju mišljenje o načinu na koji metoda primjene lijekova može utjecati na njihovo pridržavanje terapije. Na primjer, pacijenti koji imaju problema s pridržavanjem liječenja više cijene injekcijsku nego oralnu formulaciju u odnosu na pacijente koji se pridržavaju liječenja.

Razina pridržavanja liječenja utječe na sklonosti prema određenoj formulaciji

Sklonosti liječnika također se mijenjaju ovisno o tome koliko se pacijent pridržava liječenja: što se više smanjuje pridržavanje liječenja, način primjene s dužim djelovanjem počinje se smatrati sve važnijim.

Ovo je izvješće sa satelitskog simpozija Europskog zbora neuropsihofarmakologije (ECNP) 2017. godine pod pokroviteljstvom Otsuke i Lundbecka kojim je predsjedao profesor Robin Emsley (Cape Town, Južna Afrika).