Rana intervencija u prvoj psihotičnoj epizodi: Što djeluje?

Specijalizirana rana intervencija u usporedbi s uobičajenim liječenjem

U ranim fazama psihoze rana intervencija rezultirala je boljim ishodima od uobičajenog liječenja

Ispitivanje RAISE-ETP (engl. „Recovery After an Initial Schizophrenia Episode – Early Treatment Study” – „Oporavak nakon početne shizofrene epizode – ispitivanje ranog liječenja”) osmišljeno je kako bi se ispitala rana intervencija koja bi mogla promijeniti tijek shizofrenije nakon prve epizode i bila bi široko klinički primjenjiva¹. U polovici centara bolesnici koji pate od poremećaja unutar spektra shizofrenije i koji su prethodno liječeni antipsihoticima tijekom razdoblja kraćeg od 6 mjeseci primali su uobičajeno liječenje, a u drugoj polovici primali su liječenje uz pristup integrirane skrbi koji je sadržavao četiri sastavnice: primanje lijekova (čiji je odabir provođen putem računalnog alata za donošenje odluka), posebno prilagođen trening otpornosti, psihološku edukaciji obitelji i potporu ponovnoj integraciji bolesnika u svijet rada ili obrazovanja.

Nakon 2 godine ispitivanja bolesnici koji su primili integriranu skrb imali su ponešto bolje ishode od onih koji su primili uobičajeno liječenje. Osim toga, bolesnici koji su kraće patili od neliječene psihoze imali su bolje ishode od onih koji su proveli do 18 mjeseci bez liječenja bolesti. Ti su rezultati potvrđeni meta-analizom rane intervencije u usporedbi s uobičajenim liječenjem² u kojoj su se ishodi rane intervencije pokazali boljima. Međutim, mnogo je nejasnije u kolikoj se mjeri korist rane intervencije nastavlja u razdoblju praćenja.

Kako dugoročno održati korist rane intervencije?

Dugoročni ishodi rane intervencije najbolje se održavaju produljenjem razdoblja ranih intervencija umjesto prijelazom na uobičajeno liječenje

U jednom ispitivanju prirodnog tijeka bolesti koje je uključivalo desetogodišnje praćenje i povijesne kontrolne skupine, rane intervencije tijekom dvije godine značajno su prednjačile u smanjenju hospitalizacija i poboljšanju stupnja stalnog zapošljavanja³. Međutim, nisu utvrđene značajne razlike u pogledu drugih ishoda, kao što su psihotični simptomi i funkcionalni oporavak.

Produljenje trajanja ranih intervencija na razdoblje od 5 godina imalo je pozitivne učinke u usporedbi s uobičajenim liječenjem u pogledu raznih područja ishoda, uključujući pridržavanje liječenja, zadovoljstvo bolesnika i pozitivne i negativne simptome^4,5. Osim toga, ishodi za bolesnike koji su primali ranu intervenciju tijekom produljenog razdoblja bili su bolji i od onih u bolesnika koji su s rane intervencije prešli na ciljano uobičajeno liječenje (koje je bilo manje intenzivno od rane intervencije)⁶.

Je li potrebno prekinuti liječenje antipsihoticima?

Antipsihotici za održavanje stanja i prevenciju ponovne pojave bolesti ključni su za dobre dugoročne ishode

Ako je rana intervencija uspješna i bolesnici dobro reagiraju na liječenje, u kojem bi trenutku moglo biti prikladno prekinuti liječenje lijekovima? Ne postoje dovoljno dobri randomizirani podaci koji bi mogli dati odgovor na to pitanje, stoga je potrebno potražiti informacije u bazama podataka u vezi s dugoročnim praćenjem bolesnika. Takvi podaci koji su se prikupljali tijekom 20 godina u Finskoj upućuju na to da je u slučaju bolesnika koji su prekinuli liječenje unutar 2 godine korist od liječenja nestala tijekom sljedećih nekoliko godina⁷. Kako je istaknuo prof. Correll, trenutačno dostupni antipsihotici ne modificiraju tijek bolesti. Stoga bi racionalan pristup liječenju bio liječenje bolesnika na optimalan način u svrhu postizanja najboljih ishoda te da se takvo liječenje dugoročno nastavi kako bi se osiguralo da bolesnici ostanu u što stabilnijem stanju.

Dugotrajno djelujući antipsihotici mogli bi biti najbolja opcija za rane intervencije

Sprečavanje ponovne pojave bolesti ključan je cilj dugoročne terapije za shizofreniju kako bi se smanjio rizik od nepovoljnih ishoda bolesti, kao i prekomjernu smrtnost od drugih uzroka, kao što su kardiovaskularne bolesti⁸. Taj bi se cilj možda najbolje postigao upotrebom dugodjelujućih antipsihotika. Prof. Correll istaknuo je da je upotreba takvih dugodjelujućih lijekova moguća te potencijalno poželjna kao oblik rane intervencije za mnoge bolesnike koji pate od shizofrenije⁹