Svjetski dan mentalnog zdravlja 2020. – borba protiv stigme i diskriminacije radi postizanja mentalnog zdravlja za sve

Stigma doprinosi lošim ishodima u području mentalnog zdravlja diljem svijeta¹ te je glavni čimbenik u sprečavanju učinkovitog liječenja mentalnih poremećaja i promicanja mentalne dobrobiti.²

Stigma je rašireni društveni izazov

Lažno uvjerenje

Stigma obično proizlazi iz uvjerenja da su osobe s mentalnim poremećajima – na primjer one s bipolarnim poremećajem, poremećajima zloupotrebe alkohola i droga ili shizofrenijom – opasne za sebe i za druge.³

No dokazi ne idu tome u prilog. Zapravo, u istraživanjima se potvrđuje da ljudi s mentalnim poremećajima koji su stabilni kad primaju liječenje nisu ništa nasilniji od opće populacije.⁴ Nadalje, osobe s ozbiljnim mentalnim poremećajima imaju jedanaest puta veću vjerojatnost od opće populacije da budu žrtve nasilnog zločina.⁵

Posljedice stigme

Stigma negativno utječe na ulaganja u usluge mentalnog zdravlja

Stigma je glavni uzrok diskriminacije i socijalne isključenosti.²

Preispitivanje liječenja ljudi s mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima pokazalo je široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava, uključujući osnovna građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava.⁶

Kao rezultat, stigma stvara dodatni teret za ljude koji žive s mentalnim poremećajima,⁷ negativno utječe na njihovo samopoštovanje i obiteljske odnose te ograničava njihovu sposobnost druženja i osiguravanja smještaja i zaposlenja.²

Stigma također dovodi do diskriminacije koja utječe na ulaganja u usluge mentalnog zdravlja.^{1, 2}

Intervencije za borbu protiv i ublažavanje stigme

Kampanje za podizanje svijesti javnosti koje uključuju osobna svjedočenja osobito su učinkovite⁶

Europski akcijski plan za mentalno zdravlje² SZO-a trostruka je strategija za poboljšanje ishoda u području mentalnog zdravlja:

• poboljšanjem mentalne dobrobiti stanovništva
• poštivanjem prava osoba s mentalnim poremećajima i pružanjem jednakih mogućnosti za postizanje najviše kvalitete života
• uspostavljanjem pristupačnih, sigurnih i učinkovitih usluga koje ispunjavaju mentalne, fizičke i socijalne potrebe i očekivanja ljudi

Druge intervencije za poboljšanje ishoda uključuju:

• povećanu upotrebu tehnologija u području mentalnog zdravlja za pružanje pristupa uslugama osobama koje možda ne žele tražiti usluge ili sudjelovati u njima zbog stigme¹
• kampanje za podizanje svijesti javnosti i edukativne kampanje kojima se normaliziraju iskustva osoba s mentalnim poremećajima^{1, 6}

Kampanje mogu uključivati interesne skupine, vladu i javne institucije te globalne i regionalne dionike i dionike iz lokalne zajednice, a posebno su učinkovite kada uključuju osobna svjedočenja osoba s mentalnim poremećajem.⁶