Progress in Mind
Izaberi kanal
Isprobajte brojne kanale s različitim sadržajima Progress in Mind
Učinkovito liječenje depresije omogućava povratak načinu života prije depresije
Učinkovito liječenje velikog depresivnog poremećaja (MDD) u svrhu omogućavanja pacijentima da svoj radni učinak na poslu i kod kuće vrate na razinu na kojoj su bili prije depresije jedan je od najvećih prioriteta mentalne zdravstvene zaštite. Na kongresu Europskog psihijatrijskog društva 2018. godine stručnjaci iz Španjolske, Australije i Kanade objasnili su kako najbolje postići taj cilj te kako ga procijeniti.
Terapije za depresiju su djelotvorne, što je nedavno i potvrdila revolucionarna, sveobuhvatna mrežna meta-analiza kratkoročnih istraživanja objavljenih u medicinskom časopisu Lancet u veljači 2018. godine.1
Dugotrajna i praktična istraživanja također pružaju daljnje dokaze o učinkovitosti i podnošljivosti antidepresiva kod primjene na pacijentima u svakodnevnoj kliničkoj praksi, rekao je Eduard Vieta, profesor psihijatrije na Sveučilištu u Barceloni, Barcelona, Španjolska.
Od svih poremećaja mentalnog zdravlja veliki depresivni poremećaj rezultira najvećim teretom invaliditeta.2 Njegovo učinkovito liječenje u svrhu omogućavanja pacijentima da svoj radni učinak na poslu, kod kuće i u svom društvenom životu vrate na razinu na kojoj su bili prije depresije jedan je od najvećih prioriteta mentalne zdravstvene zaštite, rekao je profesor Vieta.
Učinkovito liječenje velikog depresivnog poremećaja u svrhu omogućavanja pacijentima da svoj radni učinak na poslu, kod kuće i u svom društvenom životu vrate na razinu na kojoj su bili prije depresije jedan je od najvećih prioriteta mentalne zdravstvene zaštite
Razvoj definicije uspjeha liječenja depresije
Profesor Vieta opisao je kako je 1970-ih terapijski cilj bio odgovor na liječenje. Taj je cilj definiran kao smanjenje simptoma (npr. rezultat ≥50 % prema Montgomery-Åsbergovoj ocjenskoj ljestvici za depresiju (MADRS) ili Hamiltonovoj ocjenskoj ljestvici za depresiju (HAM-D)) pa su mnogi simptomi ostali neliječeni.3,4
Do 1990-ih terapijski cilj je bila remisija koja se uobičajeno definirala kao rezultat od ≤102 prema MADRS-u ili rezultat od ≤7 prema HAM-D17-u4,5. Međutim, gotovo polovica depresivnih pacijenata koji postignu 'remisiju' prema ljestvici ili kliničkim definicijama ne smatra da su u remisiji.2,4
U 2018. godini terapijski cilj teži potpunom funkcionalnom oporavku bez simptoma koji pojedincu omogućuje povratak načinu života prije depresije. Postignuće tog cilja potvrđuje se izravnim ispitivanjem u kombinaciji s kliničkom ocjenom kako bi se procijenila funkcija i kvaliteta života specifična za pacijenta.6 Što je još važnije, ovaj terapeutski cilj usklađuje se s ciljem koji priželjkuju sami pacijenti.7
Da bismo ih usuglasili, nova gledišta pacijenata i liječnika moramo promatrati izvan okvira tradicionalnih stavova i ishoda
Kako postići potpuni funkcionalni oporavak
Profesor Vieta komentirao je, na temelju objavljenih dokaza, kako terapijom postići potpuni funkcionalni oporavak.
Istaknuo je, međutim, da su najčešće korišteni alati za procjenu učinkovitosti terapije za depresiju, kao što je MADRS i HAM-D, osmišljeni prije nego što se u potpunosti shvatila važnost prepoznavanja i liječenja kognitivnih simptoma u depresiji. Od 10 čestica MADRS skale samo se jedna čestica (poteškoće s koncentracijom) bavi kognitivnom sposobnošću.8
Unatoč takvim ograničenjima meta-analize pružaju korisna znanja o usporednoj učinkovitosti (stopi odgovora) i prihvatljivosti (prekidu liječenja) antidepresiva nove generacije,8 rekao je profesor Vieta.
Ovo su dokazali Andrea Cipriani i njegovi kolege1 koji su proveli najveću i najtemeljitiju analizu usporedne učinkovitosti i prihvatljivosti 21 antidepresiva koji se primjenjuju kao akutna terapija odraslih osoba s velikim depresivnim poremećajem. Istraživanje je obuhvaćalo 522 ispitivanja i 116 477 pacijenata. Svi ispitani antidepresivi bili su učinkovitiji od placeba. Razlike između pojedinih antidepresiva (osobito u placebom kontroliranim istraživanjima) u pogledu učinkovitosti i prihvatljivosti bile su relativno male.
Profesor Vieta istaknuo je, međutim, važnost post-hoc analiza dugoročnog liječenja u svrhu procjene podnošljivosti, sukladnosti i pridržavanja terapije.9
Klinička važnost kognitivnih i funkcionalnih mjerenja u velikom depresivnom poremećaju
Bolest se prije vraća kod pacijenata s rezidualnim simptomima, a vjerojatnost da će se bolest vratiti tri puta je veća kod takvih pacijenata nego kod pacijenata koji nemaju rezidualne simptome.10
Klinički simptomi unutar kognitivnih domena izvršne funkcije, pažnje, pamćenja i brzine obrade dovode do funkcionalnog oštećenja, objasnio je Bernhard Baune, profesor psihijatrije, Royal Adelaide Hospital, Sveučilište u Adelaideu, Australija.
U trenutku postavljanja dijagnoze, 68% pacijenata s velikim depresivnim poremećajem ima ozbiljno funkcionalno oštećenje.11 Profesor Baune naglasio je potrebu za liječenjem ovog oštećenja,12 uz remisiju depresivnih simptoma radi postizanja potpunog oporavka.
Nova je paradigma dati sve od sebe ne samo da se naši pacijenti osjećaju dobro, već i da funkcioniraju dobro.Kada se osjećaju dobro i dobro funkcioniraju, pacijenti će neminovno i biti dobro.
Međutim, profesor Baune napomenuo je da su dokazi o usporednoj učinkovitosti antidepresiva na kognitivne simptome ograničeni. Vrlo malo antidepresiva pokazuje statistički značajno poboljšanje kognitivnih funkcija pri testu zamjene brojeva simbolima (DSST) naspram placeba i naspram specifičnih antidepresiva.13
Istraživanja stvarne učinkovitosti antidepresiva nadopunjuju tradicionalnije randomizirane kontrolirane studije koje zahtijevaju regulatorna tijela, rekao je Pratap Chokka, klinički profesor psihijatrije i konzultant psihijatar sa Sveučilišta u Alberti, Alberta, Kanada.
Praktična istraživanja pružaju šire informacije o dugoročnoj učinkovitosti i podnošljivosti antidepresiva te o povezanoj suradljivosti i pridržavanju liječenja u okolnostima koje bolje odražavaju stvarne opcije, uključujući kliničku praksu.
Profesor Chokka je kao primjer istaknuo studiju AtWoRC (Procjena radne produktivnosti i povezanosti s kognitivnim simptomima). Radi se o nedavno završenoj intervencijskoj otvorenoj studiji, provedenoj u Kanadi na zaposlenim pacijentima s velikim depresivnim poremećajem, koji su liječeni antidepresivima dokazane učinkovitosti na kogniciju.
Poboljšanja kognitivnih simptoma u depresiji dovode do poboljšane produktivnosti na radnom mjestu
Rezultati su pokazali snažnu povezanost između poboljšanja kognitivnih simptoma u depresiji i poboljšane produktivnosti na radnom mjestu,14 pojačavajući potrebu za liječenjem kognitivnih simptoma depresije radi poboljšanja funkcionalnih ishoda.
Ovaj satelitski simpozij pod pokroviteljstvom tvrtke Lundbeck održan je na kongresu Europskog psihijatrijskog društva 2018. godine.
Reference simpozija
1. Cipriani A et al. Lancet 2018;Feb 20 [Epub ahead of print].
2. Collins PY et al. Nature 2011;475:27-30.
3. Hawley CJ et al. J Affect Disord 2002;72:177-84.
4. Nierenberg AA, DeCecco LM. J Clin Psychiatry 2001;62(Suppl 16):5-9.
5. Zimmerman M et al. J Clin Psychiatry 2012;73:790-5.
6. Saltiel PF, Silvershein DI. Neuropsychiatr Dis Treat 2015;11:875-88.
7. Zimmerman M et al. Am J Psychiatry 2006;163:148-50.
8. Montgomery SA, Åsberg M. Br J Psychiatry 1979;134:382-9.
9. Bauer M et al. World J Biol Psychiatry 2015;16:76-95.
10. Paykel ES et al. Psychol Med 1995;25:1171-80.
11. Fried EI, Nesse RM. PLoS One 2014;9:e90311.
12. Lam RW et al. Can J Psychiatry 2016; 61: 506-509.
13. Baune BT et al. Int J Neuropsychopharmacol. 2018;21:97-107.
14. Chokka P et al. Presented at the International Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research (ISPOR) Annual International Meeting, 2017. Poster PMH11.