Uspješni probir

Kognitivna osnova depresije

Prof. Alessandro Serretti sa Sveučilišta u Bologni, Italija, pokazao nam je sliku mozga zahvaćenog depresijom. Obrada emocija i nagrađivanja u limbičkom sustavu ne funkcionira normalno i frontalni korteks, uz dobrovoljnu i automatsku regulaciju emocija, nije u mogućnosti kontrolirati ovu prekomjernu aktivnost. Depresiju je opisao u smislu negativnih automatskih misli s pristranostima u pažnji, pamćenju i tumačenju. Takve pristranosti doprinose kognitivnoj osnovi depresije.

Psihička ruminacija i motivacija utječu na pažnju pacijenta, što zauzvrat utječe na izvršnu funkciju i pamćenje. Pacijenti se bore s preferencijalnim prizivanjem negativnog umjesto pozitivnog materijala, zbog pristranosti u razradi te zbog prekomjerne generalizacije. Pristranost u tumačenju uzrokovana je selektivnom pažnjom na negativne podražaje. Poteškoće s isključivanjem negativnih podražaja uzrokuju slabljenje radnog pamćenja. Pozitivna sjećanja i podražaji su neučinkoviti.

Problemi su i dalje prisutni

Prof. Serretti navodi da kognitivni simptomi mogu biti neovisna osobina velikog depresivnog poremećaja i da kognitivno oštećenje može ostati, čak i kod pacijenata koji su reagirali na liječenje. Problem zaostalih deficita istaknuo je prof. John Harrison sa King's Collegea u Londonu. Podsjetio nas je na način na koji pacijenti opisuju svoja iskustva – zamućen im je mozak, zaboravni su, ne mogu obavljati više zadataka istovremeno – kao i na način na koji se ta iskustva prenose u domene kognicije. Pacijenti se osjećaju zbunjeno, neprikladno, preplavljeno emocijama i mislima. Takvo stanje nije uvijek prolazno, čak ni kad se raspoloženje popravilo.

U jednom su istraživanju pacijenti 94% vremena tijekom depresivnih epizoda imali kognitivne simptome. Najvažnije je ipak spomenuti da su rezidualni kognitivni simptomi ostali u remisiji, a pacijenti su prijavili da su između depresivnih epizoda kognitivne simptome imali 44% vremena. Ovime se naglašava da su kognitivni deficiti trajni, klinički značajni te da predstavljaju nezadovoljenu potrebu.

Studija Perform – kognicija je važna

Prof. Josep Maria Haro sa Sveučilišta u Barceloni predstavio je najnovije neobjavljene rezultate Perform studije. Radi se o dvogodišnjoj prospektivnoj, neintervencijskoj kohortnoj studiji, koja je obuhvatila odrasle ambulantne pacijente iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Njemačke i Švedske. Cilj Perform studije bio je bolje razumijevanje tijeka depresivne epizode i njezinog utjecaja na funkcioniranje pacijenta. Simptomi depresije ocijenjeni su putem Upitnika o zdravlju pacijenta (PHQ-9), dok su funkcioniranje i radna produktivnost mjereni putem Sheehanove ljestvice onesposobljenosti (SDS) i Upitnika o pogoršanju radne produktivnosti i aktivnosti za specifične zdravstvene teškoće (WPAI-SHP), a kognitivne smetnje ocijenjene su putem Upitnika o opaženim deficitima (PDQ-5). U istraživanju je sudjelovalo 1140 pacijenata (u dobi od 35 do 55 godina).

Istraživanje se bavilo utvrđivanjem onih čimbenika koji su povezani s funkcionalnim oštećenjem, a odnose se na pacijente. Pomoću modeliranja strukturnih jednadžbi uočeno je da kognitivni simptomi neovisno predviđaju i utječu na dugoročno funkcioniranje.

Usredotočenost na funkciju

Prof. Tracy Greer iz Jugozapadnog medicinskog centra Sveučilišta u Teksasu, SAD, naglasila je da uvrštavanje funkcionalnih ocjena u procjenu reakcije na liječenje može u velikoj mjeri poboljšati ishode i treba postati rutinski aspekt kliničke njege.

Danas znamo da veliki depresivni poremećaj uzrokuje oštećenje u širokom rasponu domena i znatna pogoršanja u produktivnosti. Preko tri četvrtine depresivnih ljudi prijavilo je neki gubitak produktivnosti. Smanjena radna produktivnost čini otprilike 80% financijskih troškova depresije.

Prof. Greer izložila je dokaze koji pokazuju da kognitivni simptomi posreduju ishode na radnom mjestu u većoj mjeri od ukupne ozbiljnosti depresije. Vidimo da je kognicija ključna odrednica zdravstvenog ishoda.

Izlazak iz okvira ocjenskih ljestvica

Kako su istaknuli mnogi govornici, svijest o većoj važnosti funkcionalnih ishoda od pukog simptomatskog poboljšanja ojačala je tijekom posljednjeg desetljeća. Kako je to najbolje sažeo profesor Eduard Vieta sa Sveučilišta u Barceloni: nadilazeći Montgomery-Asbergovu ocjensku ljestvicu za depresiju (MADRS) od ocjene 'osjećam se dobro' do ocjene 'funkcioniram dobro' i 'dobro sam'.

Više od 77% pacijenata smatra da je za određivanje remisije vrlo važna prisutnost pozitivnog mentalnog zdravlja, kao što su optimizam, energičnost i samopouzdanje. Pacijenti žele 'biti dobro', što uključuje i emocionalno i kognitivno funkcioniranje.

Prof. Vieta naveo je nekoliko ključnih ograničenja MADRS-a i Hamiltonove ocjenske ljestvice za depresiju (HAM-D) od kojih nijedna adekvatno ne mjeri kognitivnu disfunkciju u velikom depresivnom poremećaju. Za procjenu kliničke putanje pacijenata s depresijom potrebni su kognitivni i funkcionalni ishodi. Povrh toga, bitni su objektivni i subjektivni (koje je prijavio pacijent) ishodi koji pružaju komplementarne slike.

THINC-it® - inovativni alat za probir kognitivne disfunkcije u velikom depresivnom poremećaju

Probir kognitivne disfunkcije je zajamčen; međutim, nisu postojali validirani instrumenti za procjenu. Danielle Cha sa Sveučilišta u Queenslandu, Australija, predstavila je alat THINC-it® kao prvi instrument za probir koji se usklađuje s aspektima načela provedbe.

THINC-it® je prvi slobodno dostupni, samoupravljajući, računalni alat za probir kognitivne disfunkcije u velikom depresivnom poremećaju. Objedinjuje nekoliko testova u jedan jednostavan program: test zamjene brojeva simbolima (DSST), zadatak za mjerenje vremena izborne reakcije, test utiranja puta – verzija B (TMT-B), n-unatrag zadatak radnog pamćenja i Upitnik o opaženim deficitima (PDQ-D5). Ovaj alat spaja dva svijeta - objektivne i subjektivne procjene.

THINC-it® nedavno je validiran u neintervencijskoj, presječnoj studiji kojom se procjenjivala kognitivna funkcija kod odraslih osoba s velikim depresivnim poremećajem u usporedbi sa zdravim kontrolnim pojedincima. To je prvi digitalni alat koji je validiran kao sklop objektivnih i subjektivnih ljestvica u mlađoj populaciji s velikim depresivnim poremećajem.

Istraživanje je obuhvaćalo 100 pacijenata s velikim depresivnim poremećajem utvrđenim prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-5), u dobi od 18 do 65 godina te 100 pojedinaca iz kontrolne skupine sukladne dobi, spola i obrazovanja. 97,8 % zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine postiglo je bolje rezultate od pacijenata s velikim depresivnim poremećajem. Standardna devijacija kod 44,4% pacijenata s velikim depresivnim poremećajem bila je najmanje 1 SD ispod prosjeka za zdrave pojedince iz kontrolne skupine, dok je kod 32,2 % pacijenata s velikim depresivnim poremećajem bila između 0,5 i 1 SD ispod prosjeka za zdrave pojedince iz kontrolne skupine.

THINC-it® razjašnjava značajnu varijabilnost u opaženoj psihosocijalnoj funkciji izmjerenoj putem ukupnog rezultata i pod-rezultata prema Sheehanovoj ljestvici onesposobljenosti (SDS). Slični su nalazi prijavljeni za izvedbu na radnom mjestu procijenjenu putem Endicottove ljestvice za radnu produktivnost (EWPS) te za kvalitetu života procijenjenu putem indeksa dobrobiti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-5).

Ovu stručnu znanstvenu razmjenu organizirala je tvrtka H. Lundbeck A/S.