Oporavak – od simptoma shizofrenije do stanja dobrog zdravlja

Profesorica Michaela Amering iz Beča, Austrija, objasnila je da u SAD-u, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu oporavak trenutno predstavlja zdravstvenu politiku te da se općenito smatra da je to sposobnost pacijenata da žive zadovoljavajući život, čak i uz ograničenja uzrokovana njihovom bolešću.

Oporavak - sposobnost pacijenata da žive zadovoljavajući život, čak i uz ograničenja uzrokovana njihovom bolešću

Međutim, oporavak od psihičke bolesti ne mora podrazumijevati samo oporavak od same bolesti. Pacijenti se također moraju oporaviti od učinaka stigmatizacije, od iatrogenih učinaka, nedostatka mogućnosti zaposlenja i možda najvažnije od srušenih snova. Kako se pacijentima može najbolje pomoći u prevladavanju ovih povezanih učinaka njihove bolesti?

Jaz u liječenju
Većina smatra da je oporavak osnovno građansko pravo, ali u današnje doba kada su nam sredstva ograničena, važno je pobrinuti se da sve usvojene strategije budu ekonomične, što pak znači da se trebamo oslanjati na preporuke istraživanja utemeljenih na dokazima. No, samo 25% pacijenata s ozbiljnom bolešću postiže oporavak nakon primjene nekih strategija utemeljenih na dokazima. Jasno je da postoji jaz u liječenju. Kod donošenja odluka o smjernicama liječenja trebalo bi uzeti u obzir stavove pacijenata o tome što im je bilo od najveće pomoći i što im najviše treba tijekom liječenja, a osobito stavove onih pacijenata koji su se oporavili.

Samo 25% pacijenata s ozbiljnom bolešću postigne oporavak.

Sklad
Klinička intervencija može imati neželjene nuspojave koje ponekad utječu na pridržavanje terapije. Ono što se čini jasnim jest da bi se odluke o liječenju - pojedinačne, institucionalne i globalne - definitivno trebale donositi uz sudjelovanje i povjerljivu suglasnost pacijenata ako je cilj postići potpuni oporavak.

Uključivanje pacijenata u izradu smjernica ključno je za postizanje cilja oporavka
Profesorica Armida Mucci iz Napulja, Italija, ponovila je da provedba planova liječenja usmjerenih na oporavak zahtijeva dubinsko razumijevanje ključnih čimbenika koji utječu na funkcioniranje ljudi sa shizofrenijom u stvarnom životu. No, utvrđivanje takvih ključnih čimbenika nije jednostavno.

Umrežavanje – putem živčanog sustava ili na neki drugi način – u shizofreniji
Profesorica Mucci prikazala je analizu neuralne mreže, temeljenu na podacima prikupljenima od 740 pacijenata sa shizofrenijom koji žive u zajednici, a čiji nalazi imaju značajne implikacije na liječenje. Primjerice, čini se da pozitivni simptomi ne igraju ključnu ulogu u lancu čimbenika koji vode prema funkcioniranju u stvarnom životu. Nadalje, obrazac mrežnih veza čvorova podržava provedbu personaliziranijih intervencija u shizofreniji. Stoga, glavna usredotočenost na funkcionalnu sposobnost i svakodnevne životne vještine unutar mreže upućuje na to da za bilo koju terapijsku intervenciju u shizofreniji nije samo ključno poboljšati sposobnosti pacijenata da obavljaju zadatke koji su važni za svakodnevni život, već i usmjeriti pristupe namijenjene oporavku više na osnovne ciljeve funkcioniranja nego na kontrolu simptoma.

Poboljšanje sposobnosti pacijenata da obavljaju zadatke koji su važni za svakodnevni život ključno je za bilo koju terapijsku intervenciju u shizofreniji

Ušteda troškova putem pridržavanja terapije
Profesor Philip Gorwood iz Pariza, Francuska, govorio je o pridržavanju terapije u liječenju shizofrenije. Kako je objasnio, svaki plan za poboljšanje oporavka treba uzeti u obzir da je pridržavanje terapije kod shizofrenije problematično. Neodgovarajuće pridržavanje terapije ne samo da povećava rizik od recidiva, već i povećava troškove, što je najvažnije, troškove hospitalizacije. Kako je on naveo, ulaganjem u pridržavanje terapije uštedjet će se na troškovima.

Brojne čimbenike povezane s neodgovarajućim pridržavanjem terapije mogu riješiti već i sami liječnici. Jedan od čimbenika je suradnja pacijenata i povjerenje kojeg oni imaju prema svojim liječnicima kako bi se dogovorili o planovima liječenja. Još jedan od čimbenika koji može utjecati na pridržavanje terapije pacijenta je i predlaganje terapija s manje nuspojava, kao i pružanje boljeg uvida u bolest te omogućavanje pozitivnijih stavova. Prema mišljenju profesora Gorwooda, loš uvid treba smatrati simptomom shizofrenije jer se povezuje s nedostatkom kognitivnih vještina.

Ulaganjem u pridržavanje terapije uštedjet će se na troškovima

Prijedlozi za bolje pridržavanje terapije uključuju:

• poboljšanje uvida pacijenta,
• usredotočenost na jačanje terapijskih saveza,
• usredotočenost na pozitivne aspekte liječenja,
• psihoedukaciju pacijenta/obitelji,
• naglašavanje kratkoročnih (smanjenje simptoma) i dugoročnih (sprečavanje recidiva) koristi pridržavanja terapije,
• edukaciju pacijenata o liječenju i potencijalnim nuspojavama,
• uključivanje sklonosti i potreba pacijenata prilikom izrade režima liječenja,
• pojednostavljenje plana terapije, uključujući i primjenu antipsihotika druge generacije u obliku injekcije s produženim djelovanjem (SGA LAI).

Društveno funkcioniranje važan je cilj liječenja
U shizofreniji je društveno funkcioniranje teško oštećeno, što ima posljedice za pacijenta jednako kao i za obitelji. Društveno funkcioniranje prepoznato je kao važan cilj liječenja. Međutim, kao što je pokazala nedavna studija, koju su proveli Karow i suradnici 2012. godine, njegova procjena nije jednostavna. U ovoj studiji procjena funkcionalne remisije uglavnom je bila pretjerano optimistična, neovisno o procjenitelju – liječniku, pacijentu ili njegovatelju. Ono što je bilo pomalo zabrinjavajuće jest činjenica da bi, subjektivno, njegovatelji mogli otkriti remisiju bolje nego liječnici. To u stvarnosti znači da liječnici trebaju dopuniti svoje procjene društvenog funkcioniranja kako bi one obuhvaćale i stajališta pacijenta i njegovatelja.

Mini-FROGS
U četiri europske zemlje prva tri razloga za hospitalizaciju su kognitivni čimbenici, nedovoljan uvid u bolest i odvojen život od obitelji. U kliničkoj praksi važna je procjena funkcionalnosti jer nedovoljan uvid u bolest i odvojen život od obitelji odražavaju loše funkcioniranje. Međutim, takva procjena može oduzeti puno vremena. Imajući to u vidu, profesor Gorwood opisao je mini ljestvicu FROGS (funkcionalna remisija opće shizofrenije) koja se može primijeniti u jednoj petominutnoj procjeni licem u lice. Ova sažeta četverodijelna inačica originalnog alata FROGS povezuje se s ljestvicom kvalitete života (QLS), kvantitativno i kvalitativno odražavajući kliničku remisiju. Obuhvaća većinu benefita koji se mogu prenijeti u svakodnevno funkcioniranje i kliničku remisiju:

Mini-FROGS može se primijeniti u jednoj petominutnoj procjeni licem u lice

• Putovanje i komunikaciju
• Upravljanje bolešću i liječenjem
• Samopoštovanje i osjećaj neovisnosti
• Poštivanje bioloških ritmova

Može se zaključiti da se uključivanjem pacijenata u njihove programe liječenja i oporavka povećavaju izgledi za oporavak i poboljšanu funkcionalnu remisiju.