Praktična podrška mentalnom zdravlju u doba krize

Pomoć ranjivima

Psihijatri prepoznaju zabrinutost, strahove i nesigurnost pacijenata, dijele medicinsko znanje i ispravljaju dezinformacije, te promiču postupke kako bi se smanjio stres i održala normalna zdrava ponašanja, uključujući san i socijalne kontakte.

Korisno je smanjiti prekomjerno izlaganje medijskim izvještajima o stresnim događajima jer to može povećati negativne učinke na mentalno zdravlje.

Među onima koji mogu biti posebno ranjivi za vrijeme pandemije su osobe s deluzijama, opsesivno-kompulzivnim mislima i ponašanjima, nekontroliranim psihijatrijskim simptomima, kao i osobe koje su iskusile teške traume.

Prekomjerno izlaganje izvještajima o stresnim događajima može negativno utjecati na mentalno zdravlje.

Detaljnije:

• Emocionalni stres je uobičajen i razumljiv. Može pomoći ako ga priznamo i prihvatimo, npr. ako kažemo „Vidim da ste pod stresom, i to je razumljivo. Mnogi se trenutno upravo tako osjećaju."
• Ohrabriti pacijenta da prepozna i osvijesti znakove stresa, uključujući zabrinutost, strah, nesanicu, teškoće koncentracije, interpersonalne probleme, izbjegavanje određenih situacija i povećanu uporabu alkohola ili cigareta.
• Među strategijama za smanjenje stresa ubrajamo svakodnevne preventivne mjere kao što su učestalo pranje ruku, održavanje zdrave prehrane i vježbanje, razgovor s voljenim osobama o brigama i strahovima te potraga za ugodnim hobijima.

Na temelju Briga o pacijentima tijekom epidemije koronavirusa: Vodič za psihijatre; i Briga o mentalnom blagostanju pacijenata tijekom koronavirusa i drugih zaraznih bolesti u nastajanju: Vodič za kliničare. Oba vodiča potječu iz Centra za proučavanje traumatskog stresa, Uniformed Services University, Bethesda, MD

Suočavanje s izolacijom i karantenom

Izvori stresa uključuju frustraciju i dosadu, stigmatizaciju, strah od infekcije, neadekvatnu opskrbu hranom i medicinskim potrepštinama, odsutnost izravnog kontakta s drugima (uključujući pružatelje zdravstvenih usluga), poremećaj rutine i anksioznost zbog financijskih gubitaka.

Koraci za ublažavanje ovih psiholoških posljedica uključuju savjete kako se pripremiti za izolaciju (uključujući planiranje aktivnosti za borbu protiv dosade), pružanje jasnih i točnih informacija o bolesti i mogućoj potrebi produljenja karantene, te praktičnu pomoć u održavanju komunikacije s drugima.

Na temelju Psihološki učinci karantene za vrijeme epidemije koronavirusa, iz Centra za proučavanje traumatskog stresa,, Uniformed Services University, Bethesda, MD. Izvor: Brooks SK, et al. The Lancet 2020; February 26